POČETNA RECEPTI FOTO album KORAK po KORAK MAGAZIN PRIČAONICA


Sve galerije ::: Posebne kuhinje ::: Svi recepti ::: Makrobiotička kuhinja :::

Makrobiotika - za i protiv


Trenutno nema slike!


opasnica (17. maj 2010.):::
Da nesto naucimo



Sastojci::

Makrobiotika - za i protiv


Priprema:

Podaci koji su sačinjeni u našoj zemlji pokazuju da iako je u poslednjih pet godina došlo do pada kalorijske vrednosti dnevne ishrane stanovništva i dalje se beleži povećan unos masnoća. Nažalost, smanjen je unos upravo biološko visoko vrednih namirnica. Naše stanovništvo još uvek koristi veće količine mesa i to onog lošijeg kvaliteta koje sadrži veće količine masnoće, kao i ugljeno hidratnih koncentrata, a nedovoljno se koriste mleko i mlečne prerađevine, sveže voće i povrće. I unos kuhinjske soli je još uvek veliki. Gotovo u celom svetu gojaznost kod dece se javlja kao problem novog milenijuma. I kod nas je ova pojava izražena, posebno u Vojvodini ali beleži se i visok procenat pothranjene dece. Ishrana je, bez ikakve sumnje činilac koji najviše utiče na zdravlje jer se čin unošenja hrane konstantno ponavlja tokom celog naseg zivota. Dr. Osler, slavni kanadski lekar govorio je da je 90% bolesti izuzev infekcija i nesreća usko vezano sa ishranom.

Nutricionisti se slažu u jednom. Treba uzimati što raznovrsniju ishranu u toku dana, što podrazumeva da moraju biti zastupljene sve namirnice. Stručnjaci za ishranu su protiv alternativnih pristupa ovoj problematici gde se neke grupe ili vrste namirnica isključuju. Ako se ovo čini, onda se ishrana osiromašuje, jednolična je, forsira se samo jedna grupa namirnica i tako se podstiče deficit mikronutrijenata.

Načine ishrane ljudi određuju pre svega prehrambeni izvori sopstvene zemlje, ponuda namirnica uopšte, finansijske mogućnosti, apetit, životno doba, pol i vrsta posla.Neki alternativni načini ishrane su skoro uvek zasnovani na "iskustvu" - tradiciji, umesto na naučnim saznanjima. Obično su povezani sa raznim shvatanjima, čak i poslovnim interesima. Živimo u doba visoke tehnologije, nuklearne energije, razvijene hemije, ali i strahujemo od hemikalija – oksidanasa, raznih aditiva, pesticida, hormonskih rezidua. Strah navodi ljude da "izmišljaju" načine ishrane, tražeći mogućnost da hranom i vodom zaštite svoje zdravlje i odbrane se od štetnih materija. Oblici alternativnih načina ishrane su vegeterijanstvo, makrobiotika, ćelijska ishrana (ishrana astronauta), bioishrana, dijetalna ishrana i mešovita ishrana zasnovana na naučnim principima pravilne ishrane.

U svojim osnovnim principima, posebno u orijentalnim kuturama, makrobitika se praktikuje hiljadama godina. Nastojanje da se živi u skladu sa prirodom, najbolje iskazuje smisao i cilj makrobitike. U praksi, makrobiotika je najviše razvila načela zdrave ishrane, te je kod nas prihvaćena kao dijetni režim. Makrobiotika ima svoje korene u filozofskim tradicijama stare Kine. Makrobiotska ishrana veliku pažnju poklanja ne samo vrsti namirnica već i tome kako su gajene, načinu pripreme, i konzumiranja. Prednost daje namirnicama gajenim u bio-vrtovima, đubrenim organskim đubrivima i neprskanim. Centralno mesto u ishrani čine integralne žitarice: smeđi pirinač, raž, ječam, zob, proso, heljda i kukuruz, povrće i mahunarke, semenke, jezgrasti plodovi (badem, lešnik, kikiriki, seme bundeve i suncokreta), alge. Namirnice se koriste sveže, kuvane ili pirjane.

Makrobiotičari maksimalno izbegavaju: meso, krompir, paradajz, plavi patlidžan, šećer, so, začin e, pića. Opšte uzev, makrobiotika smatra da se trebaju koristiti samo namirnice iz životnog okruženja podneblja u kojem živimo (krug od 150 km). Pored toga mora se voditi računa i o godišnjem dobu, jer su energetske potrebe hranjivih sastojaka u različim godišnjim dobima različite. Smatra se neprirodnim jesti hranu iz tropskih područja, zimi, u kontinentalnoj klimi. Uz to, ne preporučuje se uzimanje hrane sa jedinstvenog ekološkog područja, izuzev u vreme kada ona prirodno raste, odnosno ako se na prirodan način može očuvati tokom cele godine.

Makrobiotska ishrana posebno je planirana prema procentima učešća pojedinih grupa namirnica u dnevnom obroku. U ovakvom načinu ishrane u najvećem procentu su zastupljena žita i proizvodi od žita, dok uopšte nisu prisutni meso, mleko, jaja i riba. Proteini koji se unose putem žita, povrća i leguminoza nisu kompletni (nemaju sve esencijalne aminokiseline), pa je stoga jasno da ovakva ishrana nije nutritivno izbalansirana. Izbalansiranost se moze postići samo izvrsnim poznavanjem svake pojedine namirnice, odnosno njenog kompletnog sastava, a zatim pravilnim kombinovanjem namirnica kako bi se sastavio obrok koji ce obezbediti organizamu sve potrebne nutrijense.

Učešće određenih grupa namirnica u dnevnom obroku kod makrobiotičke ishrane:

Integralna žita – najmanje 50% dnevnog unosa. Uzimaju se jela od integralnih žita - neglazirani pirinač, pšenica, hleb od celog zrna, testenine od integralnog brašna, ječam, proso, zob, zobene pahuljice, kukuruz, celo kukuruzno brašno, raž i raženo brašno, brašno od heljde. Proizvodi od brašna su teže probavljivi. Supe - svakodnevno (5-10%) se pripremaju. Čorbe se prave od raznog povrća uz dodatak morskih algi. Povrće – svakodnevno 25-30% dnevnog obroka treba da su jela od povrća i to: 3/4 kuvano povrće (dinstana sa malom količinom susamovog ili kukuruznog ulja , kuvano na pari ili pečeno), a 1/4 u obliku svežih ili ukuseljenih salata. Mahunarke i alge – čine oko 10% dnevne ishrane. Mahunarke sadrže dosta proteina, ali malo minerala pa im pri kuvanju treba dodavati alge, radi lakše probave. Dodatne namirnice – 5-10% čine druge namirnice kao bela riba, deserti od voća koje uspeva na području gde osoba živi, pržene semenke kao zakuska ili dodatak jelu. Napici – svakodnevno se pije čaj od sušenih grančica bilja blage arome (domaći čajevi), od prženog integralnog pirinča, ječma, kafu od maslačka i žita (ječam).
Research.net

autor recepta: Vladeta
Ovaj recept otvoren je 3350 puta.
prethodni Makrobiotička kuhinja sledeći
Dodaj slikuODŠTAMPAJ

Подели


Za sada nema komentara na ovaj recept!
Privilegiju slanja recepata, komentara, ocenjivanja i učešća u diskusijama mogu da koriste samo članovi sajta!


Učlanite se OVDE


Učlanjenje je BESPLATNO!




osmrtnice osmrtnicama ljubuški umrli ljubuški smrtovnice smrtovnice bihac

Ime:
Šifra:

   Novi član?    Zaboravljena šifra?
Prijavi se na mejling listu
MAPA SAJTA
Pretraži:
RECEPTE
SLIKE
KORAK po KORAK
Magazin
Arhivu

Pošalji recept/sliku






© 2005 - 2024 Gastronomija.info, | [Marketing] | [Kontakt] | [Impresum] | [Pravila korišćenja] | [Mapa sajta] |

SK Programi prave
Sva prava zadržana ||| All rights reserved
asistent
X gost :: 29. 03. 2024 u 11:10:20

- Moj profil
- Moj avatar
- Svi moji uneti sadržaji
- Moje slike
- Moji recepti
- Moji recepti sa slikom
- MOJ KUVAR
- MOJ BLOG
- Komentari na moje slike/recepte
- Komentari na moje lekcije
- SVI KOMENTARI
- GastroBOOK

- Objavljene slike/recepti od moje poslednje posete
- Podizanje DODATNIH slika